Bruxelles ne vjeruje Vučiću: Europski parlamentarci stižu u kontrolu u Beograd

Preispitivanje kredibiliteta Srbije kao kandidata za EU

Prema riječima Dragane Đurice iz Europskog pokreta u Srbiji, dolazak misija EP-a događa se isključivo u državama u kojima je uočen ozbiljan pad demokracije.

Ona ističe da europske institucije više ne vjeruju informacijama koje dobivaju od vlasti te da bi dolazak misije predstavljao korak u preispitivanju kredibiliteta Srbije kao kandidata za članstvo u EU, s mogućim političkim i financijskim posljedicama.

Na dan kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio na radnoj večeri s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, stigla je vijest da Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u Srbiju šalje misiju koja će u zemlji boraviti od 22. do 24. siječnja, piše Nova.

Ovu je informaciju prvi objavio čelnik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas, ocijenivši je izuzetno važnom viješću za Srbiju.

„Ovo je još jedan dokaz da Europska unija nije zaboravila građane Srbije i da se, kao što sam rekao nakon sastanaka u Strasbourgu održanih početkom rujna, Europa vraća po nas“, objavio je Đilas.

Dolazak misije EP-a u Srbiju pozdravio je i Zeleno-lijevi front, navodeći da je riječ o važnoj pobjedi za demokraciju u Srbiji te dokazu da ustrajnost, argumenti i međunarodna solidarnost mogu probiti zidove propagande i nekažnjenog nasilja.

Misija zatražena u Rezoluciji

Da bi promatračka misija Europskog parlamenta mogla doći u Srbiju, doznalo se još u listopadu, kada je EP usvojio Rezoluciju o Srbiji u kojoj se osuđuju polarizacija i državna represija u zemlji te zahtijeva otvorena istraga tragedije u Novom Sadu, kao i hitno slanje informativne misije EU u Srbiju. Prethodno su ovu ideju oporbeni zastupnici iz Srbije usuglasili na panel-raspravi s kolegama iz Europskog parlamenta.

Kako je već objavljeno, misiju će činiti zastupnici Europskog parlamenta, a njezin je cilj na licu mjesta procijeniti situaciju, uključujući stanje demokracije, trajanje prosvjeda i represiju nad sudionicima.

Sličan prijedlog slanja misije u Srbiju postojao je i nakon izbora u prosincu 2023. godine, kada je takva misija trebala procijeniti razinu demokracije u zemlji i utvrditi u kojoj je mjeri došlo do prekrajanja izborne volje građana na dan izbora. Vlasti u Srbiji tada su poručivale da je promatračka misija izravan udar na suverenitet države, uspoređujući je s ultimatumom Austro-Ugarske uoči Prvog svjetskog rata.

„Misije šalju u zemlje kojima ne vjeruju“

Dragana Đurica iz Europskog pokreta u Srbiji izjavila je za Novu da, ako je točno da je Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta donio odluku o slanju promatračke misije u Srbiju u siječnju 2026., jasno je da se to ne događa državama — osobito kandidatima za članstvo u EU — koje poštuju demokraciju, već onima u kojima je uočen ozbiljan demokratski slom.

„Europski parlament je to ove godine konstatirao u svojoj najstrožoj rezoluciji o Srbiji do sada, u kojoj su istaknuti politička represija, nerazmjerna uporaba sile, zarobljene institucije, kontrola medija i alarmantni propusti države. Kada se tomu doda ovogodišnje Izvješće Europske komisije, u kojem se Srbija opisuje kao zemlja s ozbiljnom stagnacijom i nazadovanjem u vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodi medija, odgovornosti državnih tijela i pravima građana, slanje ovakve misije logičan je europski odgovor.

U takvim okolnostima to nije puki protokol, nego instrument za neposredno utvrđivanje činjenica na terenu, jer europske institucije više ne vjeruju informacijama koje dobivaju od vlasti“, kaže Đurica.

Dodaje da bi misija Europskog parlamenta predstavljala sljedeći korak u procesu preispitivanja kredibiliteta Srbije kao kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

„Takav mehanizam EP pokreće kada sumnja da izvješća domaćih institucija nisu pouzdana, da su neovisna tijela pod pritiskom i da je političko upravljanje preuzelo kontrolu nad ključnim segmentima države. Ako do posjeta dođe, to će značiti da Europska unija želi provjeriti činjenice neposredno, bez filtera, jer povjerenje više nije implicitno. To također znači da, iako je za posjet nužna suglasnost Srbije kao zemlje domaćina, delegacija EP-a neće doći slušati samo političke narative, već će razgovarati i s predstavnicima institucija, kao i s predstavnicima civilnog i akademskog sektora, vjerojatno i s pojedincima u slučajevima koji su otvorili ozbiljna pitanja odgovornosti države“, ističe sugovornica Nove.

Cijena koja će se plaćati u Bruxellesu

Objašnjava da bi nakon toga uslijedio formalni europski „hodogram“: delegacija misije podnosi izvješće, Odbor za vanjsku politiku EP-a formulira zaključke i preporuke za plenarnu sjednicu EP-a, koje se potom upućuju Europskoj komisiji, a Europska komisija i države članice kroz Vijeće EU odlučuju o mjerama.

„Ako misija potvrdi ono što već stoji u rezoluciji EP-a i izvješću EK-a, politička će se cijena plaćati u Bruxellesu, a ekonomska kroz sredstva koja Srbija neće moći povući, konkretno iz Plana rasta i ostalih pretpristupnih fondova. Nalazi izvješća također će značajno utjecati na spremnost država članica da nastave podupirati bilo kakav napredak u pregovorima“, zaključuje Đurica.

Sankcije za pojedince

Rezolucijom o Srbiji, koju je usvojio Europski parlament, osim promatračke misije traže se i pojedinačne sankcije protiv onih koji krše zakon i ljudska prava.

Upravo je ta točka privukla najveću pozornost. Riječ je o političkoj odluci koja, da bi bila konačna, mora proći još dvije instance nakon EP-a — konačnu riječ imaju Vijeće Europske unije i države članice. Tim instrumentom predviđene su mjere poput zabrane putovanja i zamrzavanja imovine, kako za pojedince, tako i za pravne osobe. Uz to, osobama i subjektima iz zemalja EU-a bit će zabranjeno da, izravno ili neizravno, financiraju subjekte pod sankcijama.

Treba napomenuti da je riječ o dugom i politički osjetljivom procesu, a ishod će ovisiti o spremnosti država članica da zajednički pošalju poruku protiv korupcije i zloupotrebe vlasti u Srbiji.